Umrla sestra M. Arkanđela (Mira) Fruk


U zamolbi s. M. Arkanđele, kojom moli dopuštenje polaganja doživotnih zavjeta u Druži sestara milosrdnica, našla sam rečenicu: „Uvidjela sam teškoće i dužnosti tog života, ali nasuprot svemu tome osjećam u svojoj duši vruću želju doživotno se posvetiti dragom Bogu, jer sam u isto vrijeme upoznala ljepotu i veličinu redovničkog života… (Usp. S. M. Arkanđela Fruk: Zamolba za polaganje doživotnih zavjeta, Zagreb, 8. travnja 1951.)

Ovim riječima s. M. Arkanđela pokazuje svijest odgovornosti spram onoga što preuzima iz Božje ruke i odabire kao svoj životni put, ali i svoju vjerničku odanost pokazuje riječima koje slijede: „Pomoću Božjom nadam se, da ću moći svladati sve teškoće koje me snađu tijekom života.“ Možemo sasvim sigurno reći da svaki život ima svoju povijest, a osobito život darovan Bogu.

Sestra Marija Arkanđela, krsnim imenom Mira, rođena je 14. svibnja 1927. godine u mjestu Dubravec, župa Klenovnik, od roditelja Slavka i Ludmile, rođene Vidoni. O njezinom djetinjstvu, nažalost, ne znamo mnogo. Mira je bila odgajanica najprije malog a zatim i velikog sjemeništa Sestara milosrdnica i tu je završila šest razreda gimnazije. Jedini pisani trag iz mladosti nalazimo u izvještaju njezine odgojiteljice u vrijeme kada je već bila u samostanu. U Družbu je stupila 12. kolovoza 1946. godine i u toj dobi odgojiteljica o njoj piše sve najljepše. Mira je bila požrtvovna, ponizna, milosrdna, ljubazna, darežljiva, uslužna, iskrena i prostodušna, jednom riječi uzorna u svemu. Uz takve ocjene mogla je dobiti dopuštenje da primi redovničko odijelo i započne novicijat.

Redovničko odijelo obukla je 14. kolovoza 1947., privremene zavjete položila je 15. kolovoza 1948., a doživotne 15. kolovoza 1951. godine. Svoje redovničko služenje započela je u službi zajednice u Lovrečini, a zatim u Kući matici u Zagrebu. U ožujku 1953. godine premještena je u Zemun, gdje je radila kao bolničarka u bolnici. Godine 1961. završila je osmi razred gimnazije i upisala jednogodišnji katehetski tečaj, zatim je preuzela brigu o odgoju ministranata u Kući matici, a nakon toga i o odgoju kandidatica kao prefekta. Tu dužnost je vršila šesnaest godina. Mnoge su joj sestre zahvalne i mnoge je zadužila svojom brižnošću, strpljivošću i usmjeravanjem na dobro. U kolovozu 1980. premještena je na Novi Goljak, gdje je vršila službu predstojnice, a nakon dvije godine i službu savjetnice Provincijalne glavarice. U siječnju 1988. vratila se u Kuću maticu, gdje je vršila službu prve savjetnice i zamjenice Provincijalne glavarice. Ubrzo je dobila službu učiteljice sestara juniorki koju je vršila šest godina. U travnju 1994. ponovno je premještena na Novi Goljak, gdje je pomagala u dvorbi nemoćnih gospođa, dok i sama nije onemoćala. S vremenom su počele slabiti njezine tjelesne snage. Zbog lošeg zdravstvenog stanja, 19. siječnja ove godine, premještena je u kućnu bolnicu Kuće matice. Posljednji dan svoga života bila je posebno raspoložena. Sestre su je spremile na molitvu. Na molitvu je bila spremna svakoga trenutka i onda kada zbog slabosti tijela nije mogla sve pratiti, sama je molila i tražila sjedinjenje s Bogom. Nitko nije očekivao njezino preseljenje s ovoga svijeta u vječnost, ali ona je osjećala da se bliži njezin čas. Na pitanje misli li ona umrijeti, rekla je da je spremna. Možemo li i mi tako reći? Naša s. M. Arkanđela je bila svjesna svoje bolesti i na svoj način je trpjela. No, znamo da smo u Gospodinovoj ruci i On sa svojom djecom postupa na različite načine, često vrlo zanimljive, ljudima neshvatljive. Svatko će od nas proći kroz vlastito ogoljenje na ovaj ili onaj način kako bismo, oslobođeni svega što nije Bog, mogli stati pred Vječnoga i sjediniti se zauvijek s njime. Važno je otvoriti se Božjoj ljubavi i njegovu milosrđu. Sestra M. Arkanđela je bila spremna toga dana. Gospodin ju je neočekivano pozvao k sebi, na nama neshvatljiv način, ali to je bio On, Beskonačni, koji ju je pozvao u zajedništvo s njime. Preminula je 13. veljače 2015. godine u kućnoj bolnici Kuće matice u Zagrebu.

Našoj s. M. Arkanđeli molimo milost da je Gospodin primi u svoje nebesko Kraljevstvo ljubavi i udijeli joj vječni život u svojoj blizini.

Počivala u miru!


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Danas Družba ima oko 650 sestara u 12 zemalja svijeta: Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci.

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: