Sestra M. IGNACIJA (Božica) MUŽA

Rođena 20. srpnja 1945. u Strezojevu, Pokupsko

Umrla 5. svibnja 2022. u Zagrebu

 

Sestre milosrdnice su se 9. svibnja na Mirogoju oprostile od s. M. Ignacije Muža ovim riječima: Kao kršćani vjerujemo da smo svi samo hodočasnici na ovoj zemlji, ljudi u prolazu ovim svijetom. Ipak ovaj trenutak rastanka i oproštaja od s. M. Ignacije Muža izaziva bolne osjećaje, kako kod nas njezinih susestara tako još više kod onih koji su krvnim vezama povezani s njom. Ujedinjeni u molitvi dijelimo tugu zbog odlaska drage s. M. Ignacije, koja je preminula na početku Marijina mjeseca svibnja. Ubran je još jedan »cvijet« iz našeg samostanskog vrta da bude presađen u nebeske perivoje. Zato sada molitvom, cvijećem i prijateljskim zajedništvom želimo nadoknaditi ono što se ne može izraziti siromašnim ljudskim rječnikom, a što bismo još htjeli reći našoj dragoj preminuloj sestri i o njoj.

S. M. Ignacija ugradila je tolike godine žrtve, molitve i rada u zajednice sestra milosrdnica u Provinciji Bezgrješnog Začeća BDM – Zagreb, u kojoj je ostvarila svoj životni poziv velikodušnog darivanja u ljubavi. Dok zahvaljujmo Bogu za dar njezina uzorna redovničkog služenja, vjerujemo da krâj njezina ljudskoga života nije tek ovaj grob u koji polažemo mrtvo tijelo, nego radosni susret s Isusom koji našoj s. M. Ignaciji sada govori: Ne boj se, ja sam s tobom! Ja sam te otkupio!

O s. M. Ignaciji Muža malo je zapisano, ali ona je svoj životopis svakodnevno ispisivala tihim, skromnim i velikodušnim služenjem u milosrdničkom pozivu. Rođena je 20. srpnja 1945. godine, u Strezojevu, Pokupsko, od roditelja Mate i Mare, istog prezimena. U pobožnoj obitelji učila je kako se živi kršćanski te stekla osnove da se odazove Božjem pozivu u posvećeni život. Krštena je 29. srpnja iste godine u Župi sv. Ladislava, u Pokupskom. Tadašnji pokupski Župnik, zapazio je da je Božica bila drukčija od ostalih djevojaka i pomalo se čudio njezinoj tihoj naravi, ali kad mu je 1967. godine rekla da želi u samostan sve mu je bilo jasno te u Izjavi piše: »Razlikovala se od drugih djevojaka po ozbiljnosti i pobožnosti, te zaključuje da je Bog (baš) nju izabrao za Sebe«.

Iz osobnih sjećanja i kazivanja susestara s kojima je živjela znam da je s. M. Ignacija sačuvala tu svoju prirođenu ozbiljnost, koja nikada nije bila opterećenje ni njoj ni drugima. Bio je dovoljan samo jedan osmjeh iz njezine bogate nutrine da posvjedoči koliko se ljubavi i dobrote krije u njezinu srcu. Takva je bila u molitvi i svakodnevnim dužnostima, ali i u trenucima kad je trebalo poći iz mjesta u mjesto da u redovničkoj poslušnosti svjedoči milosrdničko poslanje na brojnim postajama svoga služenja: od Zagreba do Lužnice, Slavonske Požege, Bjelovara, Jastrebarskog, Varaždinskih Toplica, Lovrečine, Beograda, Molva i Đurđevca, pa iznova do Varaždinskih Toplica i kratko u Zagrebu, da bi posljednjih više od 14 godina provela u Varaždinu, prinoseći Gospodinu kao ugodan kâd svoje služenje. Posljednje mjesece provela je u Kući matici na oporavku koji ju je nakon puno trpljenja odveo u nebo. Kao kuharica bila je s. M. Ignacija vrlo savjesna. Bdjela je nad namirnicama što ih je trebalo prirediti i postaviti na stol, trudeći se da se svi za stolom osjećaju dobro i da budu zadovoljni. A mogla je to jer se cijeloga života hranila duhovnom hranom, moleći rado i postojano. I kao kućna poglavarica imala je razumijevanja za svoje susestre, koje su odlazile na radna mjesta, a ona bi u tišini doma razgovarala s Gospodinom i molitvom pratila njihov rad dočekujući ih s ukusnim obrokom i sestrinskom toplinom. Izražavajući kršćansku sućut rodbini, prijateljima i znancima s. M. Ignacije, molimo Gospodina da naša preminula Sestra, koja je na ovozemaljskim putovima crpila snagu iz svetih sakramenata i predanja po svetim zavjetima, po Božjem milosrđu i oproštenju ljudskih slabosti zavrijedi postati dionicom nebeskog zajedništva.

 


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Tijekom svoje duge povijesti sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Prema zadnjoj statistici (30. 6. 2023.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluju 572 sestre, u 77 zajednica, u 10 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Crna Gora, Bugarska, Italija, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe i iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima svoga vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet koji pruža nove i bolje mogućnosti te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja, Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: