Sestra Leopoldina (Ana) Gärtner

Rođena je 18. lipnja 1920. godine u Osijeku, kao najstarije dijete obitelji Gärtner, od oca Adama i majke Paule, rođ. Kuti. Materinji jezik bio joj je njemački ali je već u četvrtoj godini, polaskom u dječji vrtić, počela učiti hrvatski jezik i već tada se susrela s redovnicama. Prvi susret s časnim sestrama bio je za Anu od velikog značenja, jer je taj susret usmjerio njezin život na put redovništa. Na dan njezine Prve pričesti vjeroučiteljica ju je potakla da moli za milost redovničkog poziva. Gospodin je ubrzo uslišio njezinu molitvu te je Ana već nakon petog razreda osnovne škole primljena u Samostan sestara milosrdnica u Zagrebu, u „Malo sjemenište“.

Nakon položene mature ušla je u novicijat i dobila redovničko ime s. Leopoldina. Na Veliku Gospu 1941. godine položila je privremene redovničke zavjete a 1944. doživotne. Godine juniorata provela je u Kući matici kao studentica Filozofskog fakulteta.

Ne mogavši se nigdje zaposliti kao profesorica germanistike i slavistike, vršila je službu instrumentarke u raznim bolnicama (Zagreb, Varaždin i Karlovac) sve do 1967. godine. U međuvremenu je, 1952. godine, položila stručni ispit za zvanje liječničkog pomoćnika a 1962. za višu medicinsku sestru. U kolovozu 1967. godine odlukom poglavara odlazi u Njemačku, u Tübingen, gdje je radila kao medicinska sestra na Univerziteskoj klinici sve do 1976. godine. U sestarskoj zajednici u Tübingenu obavljala je i službu predstojnice. Godine 1976.  imenovana je za provincijalnu glavaricu Zagrebačke provincije te se vraća u Hrvatsku a nakon završene službe ponovno odlazi u Njemačku, ali sada u Vorchdorf, u svojstvu predstojnice sestarske zajednice te medicinske sestre u staračkom domu. Na Novu Godinu 1985. godine preuzima službu predstojnice sestarske zajednice u Zemunu odakle se već nakon dvije godine seli u Zagreb, u Kuću maticu, gdje od 1987. do 1993. godine vrši službu I. savjetnice i zamjenice Vrhovne glavarice. Nakon toga jedan mandat obnašala je službu predstojnice u Požegi a od 1997. pa sve do prelaska u Vječnu domovinu provela je u Kući matici.

Zadnje dvije godine provela je u Kućnoj bolnici pripremajući se vječni susret sa Zaručnikom svjesna da mu nikada neće moći dovoljno zahvaliti za dar redovničkog poziva za koji mu je uvijek bila zahvalna.

Za sve darove i sposobnosti koje je radosno dijelila svima oko sebe neka joj Gospodin bude vječna nagrada na nebesima.


Molimo za našu pokojnu sestru da joj Gospodin kojemu je za života služila bude milostiv i udijeli joj radost vječnoga blaženstva.

Počivala u miru!

Sprovod će biti 23. srpnja 2013. u 11,40 sati u Zagrebu, na Mirogoju.


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Tijekom svoje duge povijesti sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Prema zadnjoj statistici (30. 6. 2023.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluju 572 sestre, u 77 zajednica, u 10 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Crna Gora, Bugarska, Italija, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe i iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima svoga vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet koji pruža nove i bolje mogućnosti te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja, Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: