SVETI MAKSIMILIJAN KOLBE

Objavljeno: 14. kolovoza 2019.

Osnivač Vojske Bezgrešne, posebnog marijanskog i misionarskiog pokreta kojemu je cilj, pod zaštitom Djevice Marije, moliti i izmoliti obraćenje grešnika. Svoj je život završio tako što se dragovoljno predao u smrt u zamjenu za drugog osuđenog logoraša.

Danas je sv. Maksimilijan Kolbe, franjevac konventualac, mučenik i žrtva kršćanske ljubavi. Svjedoci kažu da je Maksimilijan znao prepoznati znakove vremena i pokrenuti sve sile kako bi se na njih odgovorilo. Rođen je 7. siječnja 1894. godine u mjestu Zdunska-Wola u Poljskoj. Na krštenju je dobio ime Rajmund.

Pred Marijinim likom doživio je mistično iskustvo u kojem mu je Marija ponudila izbor između dviju kruna, bijele i crvene. On je uzeo obje, a ukazivale su na svetost i mučeništvo. Marija mu je cijeloga života bila veliko nadahnuće. S 13 godina pristupio je manjoj braći konventualcima i dobio ime Maksimilijan. U Rimu je postigao doktorat iz filozofije na Gregorijani, a iz teologije na učilištu sv. Bonaventure.

Kolbe je bio čovjek vrlo široke kulture: doktor filozofije i teologije, profesor crkvene povijesti u Krakowu, te autor brojnih članaka koji otkrivaju njegovo strastveno i mnogostruko zanimanje za čitavo čovječanstvo i njegove probleme. Divili su mu se kršćani i nekršćani, ne samo zbog njegove svetosti, već i radi njegove oštroumnosti i velikih organizacijskih i tiskarsko – izdavačkih sposobnosti, stavljenih u službu Bezgrešne kako bi sve ljude priveo k Srcu Isusovu.

Zaprepašten odlučnošću slobodnih zidara u borbi protiv Katoličke Crkve, u listopadu 1917. godine organizirao je Vojsku Bezgrešne, odnosno poseban marijanski i misionarski pokret kojemu je cilj, pod zaštitom Djevice Marije, moliti i izmoliti obraćenje grešnika. Mnogobrojne milosti Marija je posredovala onima koji su joj se s vjerom obraćali. Deset godina kasnije utemeljio je i grad Niepokalanow, 40 km od Varšave, najveći samostan na svijetu, s više od 800 redovnika, u kojem je bila velika tiskara. Izdavali su časopis ‘Vitez’ u 750.000 primjeraka te sedam drugih periodičnih publikacija. Razmišljao je i o radiopostaji i zrakoplovu, samo da bi informacija što brže stigla do vjernika. Grad Bezgrešne osnovao je i u japanskom Nagasakiju, kamo je došao u travnju 1930. godine.

Poslije njemačke i sovjetske okupacije Poljske, Kolbe biva uhapšen, a potom 28. svibnja 1941. odveden u logor Auschwitz, gdje je, kao i mnogi drugi logoraši, bio izvrgnut strašnim mučenjima i ponižavanjima. Krajem srpnja iste godine iz logora su pobjegli neki zarobljenici, te je zapovjednik logora odredio da će zbog tog čina desetorica umrijeti izgladnjivanjem do smrti u „bunkeru gladi“. Među njima je bio jedan mladi narednik Franciszek Gajownieczek, koji je molio za milost, jer ima ženu i djecu. To je dirnulo svetog Maksimilijana, te je istupio iz redova i ponudio se da njega pošalju u bunker smrti umjesto odabranog logoraša. Njegov su prijedlog prihvatili i odveden je s izdvojenom devetoricom. Nakon tri tjedna prisilnog gladovanja i nakon što su svi ostali jedan za drugim umrli, a on ostao sam, ubijen je injekcijom karbolne kiseline 14. kolovoza 1941. god. Idućeg je dana – na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo – njegovo tijelo spaljeno u logorskom krematoriju.

Papa Pavao VI. proglasio ga je blaženim 1971. godine, a papa Ivan Pavao II. svetim 1982. Štuje se kao zaštitnik političkih i drugih zatvorenika, ovisnika o drogama, dobrovoljnih darivatelja krvi, obitelji i novinara.

Misli sv. Maksimilijana Kolbea

O Bezgrešnoj se stječe znanje više moleći nego studirajući, više na koljenima pred njom nego nagnut nad knjigama za stolom.

Nije dovoljno moliti, treba se i boriti!

Molitva

Svemogući vječni Bože, koji si srce svetog Maksimilijana raspalio ljubavlju prema Bezgrešnoj i učinio ga Njezinim velikim apostolom i oruđem za širenje svoga kraljevstva, raspali i naša srca istom ljubavlju i požrtvovnošću da u svome životu tražimo uvijek Tvoju slavu. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

(HKM)


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Prema zadnjoj statistici (31. 12. 2020.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluje 621 sestra, u 85 zajednica, u 12 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: