DOKTORIRALA S. M. DIJANA MIHALJ

Objavljeno: 30. ožujka 2018.

U srijedu, 27. lipnja 2018., na Papinskom sveučilištu Lateran u Rimu, upriličeno je predstavljanje doktorske teze s. M. Dijane Mihalj, članice Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, Provincije Navještenja Gospodinova – Split, pod naslovom „Kanonska odgovornost redovničkih ustanova i njihovih članova u području vremenitih dobara“. Obrani je, uz rodbinu, uzvanike i sestre, nazočila vrhovna zamjenica s. M. Jelena Ikić, provincijalna poglavarica s. M. Radoslava Kevo i s. M. Rozelina Zebić, zamjenica provincijalne poglavarice i kućna poglavarica u Splitu.

 

Predstavljena doktorska teza razvijena je kroz kritičko sistematično promišljanje pravnih instituta, odnosa i aktivnosti koje određuju kanonsko-pravnu odgovornost redovničkih ustanova i njihovih članova u području vremenitih dobara.

Rad ima koncentričnu strukturu razvijenu u četiri poglavlja: u svakom se poglavlju konkretiziraju principi naviješteni u širem kontekstu prethodnih poglavlja. Na taj se način pokušalo učiniti vidljivim kako kanonska odgovornost redovničkih ustanova i njihovih članova nadilazi svoj isključivo institucionalno-pravni aspekt i u isto se vrijeme ostvaruje u njemu. U  radu se obrađuje pristup odgovornosti u kanonsko-pravnom uređenju polazeći od njegove posebnosti, a cilj je rada predstaviti kako kanonsko-pravno uređenje može još uvijek pružiti autentične odgovore na pitanja o značenju odgovornosti koja su postala tema filozofskih, moralno-etičkih i antropoloških rasprava od XIX. stoljeća i dalje. U njemu, kriterij slobodnog pristupanja vjernika Crkvi, stavlja na prvo mjesto vrijednosti koje nadilaze pojedinačne interese i ističe zajedničko usmjerenje vjernika i hijerarhije prema zajedničkoj budućnosti, stvarajući odnose i ulazeći u aktivnosti koje nisu svodive na pojam odgovornosti u značenju institucionalne reakcije na kršenje norme, iako je ono nezaobilazno u svim pravnim uređenjima.

            Nadalje, teza razmatra o vremenitim crkvenim dobrima i redovničkim ustanovama kao naslovnicima tih dobara. Analiziraju se principi koji opravdavaju crkveno vlasničko pravo, značenje crkvenosti dobara i pravni režim kojemu podliježe upravljanje njima.

S ciljem bolje identifikacije subjekata kanonske odgovornosti i načina na koji se ona očituje u području vremenitih dobara, učinjeno je operativno razlikovanje razine upravljanja i organizacije redovničkih ustanova, te razine administrativnih aktivnosti koje se odnose na vremenita dobra. Osim toga, donosi se detaljna analiza kan. 639 Zakonika kanonskoga prava kao i prijedlog redovničke formacije koja bi uključivala elemente usmjerene na usvajanje odgovornog ponašanja posvećenih osoba s obzirom na vremenita dobra.

Završno je poglavlje rada posvećeno odgovornosti u vođenju djelatnosti preko kojih redovničke ustanove ostvaruju vlastitu karizmu. Pritom se nudi cjelovita vizija upravljanja redovničkim ustanovama i njihovim djelatnostima koja uključuje, kako administrativno-pravni pristup odgovornosti predviđen Zakonikom, tako i ekonomsko-upravljački uvjetovan brzinom promjena koje se događaju u svijetu moderne ekonomije.

Ovim se doktorskim radom htjelo pokazati, između ostalog, i kako se bez stalnog pozivanja na načela kanonsko-pravnog uređenja u području vremenitih dobara te na svrhe kojima je određeno njihovo posjedovanje u Crkvi, lako može upasti u logike definirane tržišno-ekonomskim pravilima koje sve više lišavaju ljudsku osobu osjećaja osobne odgovornosti u složenom procesu donošenja odluka.

Ispitna je komisija, u sastavu prof. Aitor Jimenez Echave, moderator, prof. Paolo Gherri, te prof. Cristian Begus, rad ocijenila summa cum laude.

Prema sudu članova ispitne komisije, rad donosi sustavni i cjeloviti pogled na kanonsku odgovornost redovničkih ustanova i njihovih članova s obzirom na vremenita dobra, pogled koji predstavlja i originalnost i izvornost odabrane teme. Analiza, s različitih gledišta, pojma odgovornosti, doprinosi dubljem razumijevanju njezine kanonsko-pravne dimenzije u predmetnom području istraživanja. Izvornost rada se otkriva i u primjeni koncepta „misijske norme“  i s njime povezanom perspektivnom pristupu odgovornosti koji doprinosi uklanjanju nedostataka sustava upravljanja vremenitim dobrima koji bi prema kanonskim normama više bio usmjeren na polaganje računa, tj. na odgovornost a posteriori u odnosu na koju kanonsko-pravni sustav najčešće nije u stanju dati prikladne institucionalne odgovore.

Moderator teze istaknuo je odvažnost u izboru teme s obzirom na njezinu aktualnost te naglasio da ona može pomoći redovničkim ustanovama u prepoznavanju ne samo institucionalne nego i osobne odgovornosti redovničkih poglavara u upravljanju vremenitim dobrima ustanova.

Nadalje, naglasio je da je upravljanje vremenitim dobrima ustanova, bez povezanosti s karizmom, lišeno svoje svrhe i dovodi u pitanje opstojnost same ustanove.

Drugi član komisije, prof. Paolo Gherri, pohvalivši aktualnost teme i njezin inovativni pristup, podcrtao je važnost premještanja naglaska s dobara na djelovanje. Upravo zbog toga, obrađena tema ima prije svega snažnu formativnu perspektivu. Samim time ona nije upućena samo upraviteljima vremenitih dobara već svima koji sudjeluju u procesu donošenja odluka. Taj pristup, istaknuo je prof. Gherri, od presudne je važnosti za budućnost redovničkih zajednica.

 

Sestra M. Dijana Mihalj rođena je u Mostaru 10. listopada 1975. Osnovnu školu i Prvu matematičku gimnaziju završila je u rodnom gradu. Tijekom studija na Teološko-katehetskom Institutu u Mostaru (1994. – 1996.) odlučila se za redovnički poziv.

U Družbu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, Provinciju Navještenja Gospodinova – Split stupila je 1996. te 2004. položila doživotne zavjete. Godine 2000. upisala je Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu gdje je i diplomirala  2004. godine.

Odmah po završetku studija, zaposlila se u Franjevačkom institutu za kulturu mira, istodobno obavljajući sudsku praksu na Općinskom sudu u Splitu. Svršetkom sudske prakse, civilno-pravnu formaciju zaokružila je polaganjem pravosudnog ispita, 2007. godine.

U listopadu 2008. godine zapošljava se na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu na poslovima voditeljice kadrovske službe i tajnice dekana gdje ostaje do odlaska na poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Laterana.

U lipnju 2016. godine postigla je licencijat iz kanonskoga prava na temu „Upravljanje vremenitim dobrima redovničkih ustanova s posebnim osvrtom na Družbu sestara milosrdnica svetoga Vinka Paulskoga – Zagreb“.

 


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Danas Družba ima oko 650 sestara u 12 zemalja svijeta: Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci.

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: