Ususret kanonizaciji: Životopisi budućih svetaca

Objavljeno: 24. travnja 2014.

Na blagdan Božjeg milosrđa, 27. travnja papa Franjo svetima će proglasiti blaženog Ivana XXIII. i blaženog Ivana Pavla II. Ususret kanonizaciji donosimo njihove životopise, anegdote iz njihovih života, ali i događaje koji su obilježili njihove pontifikate, te hrvatsku povijest.

Bl. papa Ivan XXIII.

Angelo Giuseppe Roncalli (bl. papa Ivan XXIII.) rodio se 25. studenog 1881. u mjestu Sotto il Monte (sjeverna Italija) kao četvrto od trinaestoro djece Battiste i Marijane Roncalli. Zaređen je za svećenika 1904. u Rimu. Nakon svećeničkog ređenja vršio je razne službe: od vojnog kapelana do duhovnika u sjemeništu. Godine 1925. papa Pio XI. imenuje ga naslovnim nadbiskupom i apostolskim vizitatorom u Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj i Francuskoj. Početkom 1953. papa Pio XII. imenuje ga kardinalom i venecijanskim patrijarhom.

Nakon smrti pape Pia XII., kardinal Angelo Giuseppe Roncalli 9. listopada 1958. izabran je za Papu i uzima ime Ivan XXIII. Bio je već starac kad je izabran, novine su pisale «papa di passagio», «papa prijelaza», pomalo prezirno. I imale su pravo, jer je upravo taj starac, kandidat nagodbe, izazvao tektonski poremećaj u Katoličkoj crkvi. Tijekom svega četiri i pol godine njegova upravljanja (1958.-1963.) Crkva je dobila ljudskije lice te široko otvorila svoja vrata pitanjima i potrebama «običnih» ljudi.

U bazilici sv. Pavla, 25. siječnja 1959. priopćuje kardinalima odluku da sazove Koncil i nakon trogodišnje priprave, 11. listopada 1962. otvara Drugi vatikanski koncil, prekretnicu u Katoličkoj crkvi. Objavljuje nekoliko enciklika, među kojima su dvije osobito glasovite i važne: Mater et magistra i Pacem in teris.

Umro je na Duhovski ponedjeljak, 3. lipnja 1963. u vrijeme zasjedanja Drugog vatikanskog koncila. Zbog njegove blage naravi i dobrote narod ga je prozvao Ivan Dobri. Za njegova nasljednika izabran je kardinal Giovanni Battista Montini (papa Pavao VI.) koji je nastavio koncil. Na tom zasjedanju koncilski su oci odmah izrazili želju da se povede proces za beatifikaciju Ivana XXIII, što se i ostvarilo 3. rujna 2000. godine.


Bl. papa Ivan Pavao II.

Papa Ivan Pavao II. 3. rujna 2000. proglasio je papu Ivana XXIII. blaženim. Njegov liturgijski spomen slavi se 11. listopada (dan otvaranja Drugog vatikanskog koncila).

Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov nasljednik. Karol Józef Wojtyła, izabran za Papu 16. listopada 1978., rođen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakowa, 18. svibnja 1920. Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyłe i Emilie Kaczorowske, koja je umrla 1929. Njegov stariji brat Edmund, liječnik, umro je 1932., a otac, niži vojni časnik, 1941.

Nakon završetka studija na višoj školi “Marcin Wadowita” u Wadowicama g. 1938. upisuje se na sveučilište Jagiellonian u Krakowu. Kada su nacisti zatvorili sveučilište g. 1939. mladi je Karol (od 1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici “Solvay” kako bi mogao zaraditi za život te izbjegao deportaciju u Njemačku.

Osjetivši poziv na svećeništvo od 1942. pohađa u tajnosti predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakowske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja “Rapsodijskog kazališta” koje je također djelovalo u tajnosti. Nakon rata nastavlja studij na karkowskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena, i Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian sve do svoga svećeničkog ređenja u Krakowu 1. studenoga 1946.

Poznavajući Wojtyłine iznimne sposobnosti i darovitost tadašnji krakowski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha Wojtyłu šalje na daljnji studij u Rim, gdje postiže doktorat iz teologije (1948.) s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa. Godine 1948. vraća se u Poljsku gdje obavlja službu kapelana u Niegowiću, a potom studentskog kapelana u župi Sv. Florijana u Krakowu. Kasnije postaje profesorom iz moralne i etičke teologije na krakowskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu.

U 38-oj godini života, 4. srpnja 1958., Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup. Za biskupa je zaređen 28. rujna 1958. u katedrali u Krakowu po rukama nadbiskupa Eugeniusza Baziaka. Šest godina kasnije, tijekom održavanja Drugog vatikanskog koncila, 13. siječnja 1964. papa Pavao VI. imenuje ga krakowskim nadbiskupom. Pavao VI. kreira ga i kardinalom 26. lipnja 1967.

Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu (1962. – 1965.) pruživši važni prinos u izradi konstitucije “Gaudium et spes”. Kardinal Wojtyła sudjelovao je također na pet skupština Biskupskih sinoda prije svoje papinske službe.

Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. i već 14. listopada otvara se nova konklava. Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na ne-Talijana, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II.

Od početka svog pontifikata Ivan Pavao II. bio je na 99 apostolskih putovanja. Treći posjet Hrvatskoj u lipnju bilo je njegovo 100. apostolsko putovanje. Među mnogobrojnim glavnim dokumentima posebno mjesto zauzima 14 enciklika, 13 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 41 apostolsko pismo. Tomu treba pribrojiti i Papine knjige “Prijeći prag nade” iz 1994., “Dar i otajstvo: uz pedesetu obljetnicu mog svećeništva” iz 1996. i “Rimski triptih” iz 2003.   

Prema podacima Tiskovnog ureda Svete Stolice, do 21. veljače 2002. Papa je u tijeku svoje papinske službe predvodio 131 svečanosti proglašenja blaženim na kojima je proglasio 1.282 blaženika te 43 svečanosti proglašenja svetima proglasivši 456 svetaca. Održao je 8 konzistorija na kojima je imenovao 201 kardinala. Predsjedao je i na 6 plenarnih skupština kardinalskog zbora. Od 1978. do danas sazvao je 15 skupština biskupske sinode: 6 općih redovitih (1980., 1983., 1987., 1990., 1994. i 2001.), jednu opću izvanrednu (1985.) i 8 posebnih skupština (1980., 1991., 1994., 1995., 1997., 1998. [2] i 1999).
 
Niti jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi: na više od tisuću općih audijencija srijedom sudjelovao je do sada više do 16 milijuna hodočasnika, ne ubrajajući u to posebne audijencije i vjerska slavlja. Samo u tijeku Velikog jubileja 2000. u Rim je hodočastilo više od 8 milijuna hodočasnika. Pored toga Papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja diljem cijeloga svijeta. Ukupno, s Papom se u Vatikanu ili na njegovim međunarodnim putovanjima, u kojima je prešao udaljenost koja je gotovo jednaka trostrukoj udaljenosti između Zemlje i Mjeseca, susrelo više od 300 milijuna ljudi. Brojni su također ljudi iz vlasti koje je Papa primio u audijenciju. Dovoljno je podsjetiti na 38 službenih posjeta i drugih 650 audijencija ili susreta s vođama država kao i 212 audijencija i susreta s premijerima raznih država.

Papa Wojtyła je utemeljio institut “Ivan Pavao II.” te institut “Populorum progressio” za domorodačke narode Južne Amerike. Pored toga utemeljio je Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika (koji se svake godine slavi 11. veljače) te Svjetski dan mladeži. Umro je 2. travnja 2005. godine.

Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 1. svibnja 2011. godine.

Svjedočanstva o utjecaju dvojice velikih papa na svakodnevne živote malih ljudi možete pročitati u novoj Laudatovoj rubrici “Ususret kanonizaciji”.

Preuzeto s, laudato


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Danas Družba ima oko 650 sestara u 12 zemalja svijeta: Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci.

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: