Veliki petak – prvi dan

Objavljeno: 5. travnja 2012.

Današnja liturgija Velikoga petka, oslobođena brojnih elemenata koji su joj bili kroz povijest pridruženi, u središte stavlja otajstvo križa. Tišina je prvi element koji treba biti zamjetljiv. Tišina kao odgovor na otajstvo Božje ljubavi pokazane u križu i umiranju Božjega Sina. To pokazuje jedinstveni početak obreda: svećenik slavitelj s poslužiteljima u crkvu ulazi u tišini te se prostire pred oltarom. Liturgija riječi, sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz evanđelja po Ivanu, ‘protumačena’ je obredom klanjanja križu. Čin otkrivanja križa naviješta Isusovu riječ s križa Dovršeno je: u križu je dovršena objava Božjega spasenja: develatio signat revelationem.

Otkrivanje križa nema za cilj pokazivanje križa nego objavljivanje otajstva križa. Gospodinova smrt otkriva i objavljuje križ u novome svjetlu. Po prorocima naviještana riječ o spasenju koje dolazi kroz trpljenje pravednika (o čemu govori prvo čitanje iz Knjige proroka Izaije) sada postaje stvarnošću. Otkrivanje križa svojevrsni je sacramentum visionis, ‘sakrament’ u kojem nam se otajstvo spasenja pokazuje očitim u smrti na križu. S križa je skinut veo – kao i s našeg vjerničkog gledanja. Križ više nije mjesto trpljenja. On je mjesto pobjede i spasenja. To je pashalna dimenzija Velikoga petka. Pasha Gospodinove muke i smrti.

Ispravno čitanje liturgijskih elemenata u kontekstu vazmenoga trodnevlja savjetuje nam da se obredi pričesti na Veliki petak rese potpunom jednostavnošću: bez posebnih uresa oltara, s jednostavnim oltarnikom, u tišini. Nepotrebno je govoriti kako „običaj“ izlaganja presvetoga sakramenta ili procesije s Presvetim, prisutan u nekim našim krajevima, u potpunosti zasjenjuje liturgijski sadržaj ovoga dana, raskida njegovu povezanost s Vazmom i vazmenim trodnevljem, protiveći se izravno liturgijskim odredbama.


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Danas Družba ima oko 650 sestara u 12 zemalja svijeta: Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci.

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: