Provincija Majke Divne – Sarajevo
Sestre milosrdnice došle su u Sarajevo 1871. godine, a Provincija Majke Divne – Sarajevo osnovana je 1974. godine. Odmah po dolasku sestre se posvećuju odgojno-obrazovnom radu i služenju bolesnicima sve do kraja Drugoga svjetskog rata kad im više nije bio dopušten rad u prosvjeti, a u bolnicama su mogle raditi jedino u građanskom odijelu. Devedesetih godina ova zajednica proživjela je još jedan rat kad su im dvije kuće srušene, a tri su morale napustiti pod prijetnjom agresora. Najteže od svega bilo je mučenička smrt sestre Cecilije Grgić koja je u Presnačama kod Banjaluke mučena, ubijena i zapaljena. Nakon rata Provincija se prilagođava novim prilikama. Sestre rade u školama, vrtićima, bolnicama i domovima za starije i nemoćne te djeluju u župskom apostolatu.
Prema statistici 2022. godine Provincija ima 58 sestara s doživotnim zavjetima. Sestre djeluje na području Bosne i Hercegovine, u Austriji te na Salomonskim Otocima.
Provincija Krista Kralja – Argentina
Prvih pet sestara milosrdnica došlo je u Argentinu 1934. godine. Započele su rad s djecom i bolesnicima u Dock Sudu, siromašnoj četvrti Buenos Airesa. Budući da se iz godine u godinu povećavao broj sestara, 1939. godine osnovana je provincija koja je stavljena pod zaštitu Krista Kralja. Danas sestre rade u bolnicama i sanatorijima, u Školskom zavodu Krista Kralja u Dock Sudu, kao i u školama u drugim manjim mjestima. Provincija Krista Kralja – Argentina djeluje na području Argentine. Prema statistici 2022. godine ima 43 sestre s doživotnim zavjetima i 3 sestre s privremenim zavjetima.
Provincija Marije Kraljice Mira – Paragvaj
Sestre milosrdnice dolaze u Paragvaj 1942. godine. Sve do 1997. godine sestre su u Paragvaju djelovale u sklopu Provincije Krista Kralja – Argentina. Tada je osnovana Provincija Marije Kraljice Mira sa sjedištem u Asuncionu. Sestre imaju bogatu odgojno-prosvjetnu djelatnost (u Školskom zavodu Bezgrješnog Srca Marijina), te djeluju i s bolesnicima te siromasima.
Prema statistici 2022. godine ima 24 sestre s doživotnim zavjetima i 2 sestre s privremenim zavjetima.
Delegatura Presvetih Srdaca Isusa i Marije – Rim
Sestre milosrdnice dolaze u Rim 1924. godine kad su preuzele vođenje domaćinstva u Hrvatskom zavodu sv. Jeronima, a poslije počinju raditi u bolnicama. Sestre su u početku pripadale Provinciji Majke Dobrog Savjeta – Rijeka, a 1959. godine osnovana je Delegatura Presvetih Srdaca Isusa i Marije – Rim. Sestre djeluju i u vlastitom dječjem vrtiću i u domu za starije i nemoćne.
Prema statistici 2022. godine Delegatura im 20 sestara u 2 zajednice u Rimu.
Sveti Vinko Paulski
Utemeljitelj Misijske družbe lazarista i družbe Kćeri kršćanske ljubavi i Dobrovoljnih bratovština
Rođen je u Pouyu, u pokrajini Gaskonji u Francuskoj, 24. travnja 1581., zaređen je za svećenika 23. rujna 1600. u Château l’Eveque. Najprije je bio župnik u Parizu, zatim kapelan obitelji Gondi. Potpuno se posvetio pomoći i služenju siromasima i u tu je svrhu osnovao Misijsku družbu kojoj je povjerio zadaću odgajanja svećenika. Osim toga, u suradnji sa sv. Lujzom de Marillac osnovao je Kćeri kršćanske ljubavi.
Umro je u Parizu 27. rujna 1660. Blaženim je proglašen 13. kolovoza 1729., a svetim 16. lipnja 1737. Papa Leon XIII. proglasio ga je zaštitnikom svih karitativnih djela u cijelom svijetu. U liturgiji se slavi 27. rujna.
Sveta Lujza de Marillac
Suutemeljiteljica družbe Kćeri kršćanske ljubavi i prva poglavarica (1633.-1660.)
Rođena je 12. kolovoza 1591., udala se za Antuna Le Gras 5. veljače 1613., udovicom je ostala 21. prosinca 1625., zavjetovala je udovištvo i za duhovnog vođu izabrala sv. Vinka Paulskog. Pod njegovim vodstvom predala se posve pomaganju siromasima i osnivanju i vodstvu bratovština kršćanske ljubavi. Zajedno sa sv. Vinkom osnovala je družbu Kćeri kršćanske ljubavi 29. studenoga 1633. godine.
Umrla je u Parizu 15. ožujka 1660. Blaženom je proglašena 9. svibnja 1920., a svetom 11. ožujka 1934. 10. veljače 1960. papa Ivan XXIII. proglasio ju je nebeskom zaštitnicom svih onih koji vrše djela kršćanske ljubavi.
U liturgiji se slavi 9. svibnja.
Kardinal Juraj Haulik
Prvi zagrebački nadbiskup, utemeljitelj samostana sestara milosrdnica u Zagrebu
Juraj Haulik rodio se u Trnavi u Slovačkoj 20. travnja 1788. godine. Plemenitaškog je roda obitelji Jurja Haulika i Klare Rapkay. Osnovnu školu pohađa u rodnom mjestu, gimnaziju u Ostrogonu, a teološku izobrazbu stječe u Trnavi i Beču. Za svećenika je zaređen 1811. godine. Školuje se uz rad te stječe doktorat teologije na peštanskom sveučilištu 1819. godine.
Kardinal Juraj Haulik svoj plodan i plemeniti život završava u Zagrebu 11. svibnja 1869. godine. U zagrebačkoj katedrali u desnoj strani lađe stoji poprsje kardinala Jurja Haulika. U kamenu uklesani natpis govori nam da tu počiva „Čovjek znamenit po dobru glasu, a još znamenitiji po izvršenim djelima“.
Za potrebnike našeg vremena
Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb
Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.
Prema zadnjoj statistici (31. 12. 2020.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluje 621 sestra, u 85 zajednica, u 12 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).
Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.
Provincije i delegature
Ustanove
Milosrdna ljubav osvaja svijet
Djelatnost
U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.
Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.
Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.
Na području Hrvatske djeluju ove ustanove:
