Dušni dan – spomen svih vjernih preminulih

Objavljeno: 2. studenoga 2014.

Smrt čak i ako je očekivana ostaje jedan neprihvatljiv ili teško prihvatljiv događaj. Osjećamo da nismo stvoreni za smrt, već za život. Danas Putujuća Crkva hodočasti na naša groblja, sudjeluje u euharistijskom slavlju zajedno s Proslavljenom Crkvom za onu Trpeću Crkvu. Danas svim ovim gestama želimo reći našim dragim preminulima da ih volimo i da još uvijek želimo njihovo dobro, ali da molimo i njihov zagovor, njihovu zagovornu molitvu za nas. Kao kršćani povjeravamo ih Gospodinu, jer Isus je rekao: “Jas am uskrsnuće i život!” (Iv 11,25). Kao ljudi, oni žive u našoj uspomeni, u našim srcima. Molimo da ih Gospodin blagoslovi, da ih pred Ocem zagovara, i da blagoslovi i nas. Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Ni smrt ni život, ništa nas nemože rastaviti od njegove ljubavi (usp. Rim 8,35-37). Molimo od Gospodina dar da ih osjćamo blize po njemu, koji je Otac naš i njihov.


Spomendan svih vjernih mrtvih zahvaljujemo benediktincu, opatu iz Clunyja, svetom Odilonu. Krajem prvog tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Sviju svetih slavio i spomendan svih vjernih mrtvih. Godine 998. sveti Odilon je ovaj spomendan službeno uveo u Cluny. S tim samostanom bilo je povezano oko 1000 i više benediktinskih samostana što je značilo da je ta regola vrijedila i za ostale samostane, a to je opet utjecalo na to da se spomendan, tako, proširi veći dio Europe koja je u to vrijeme bila pod stalnim utjecajem Clunyja. Službeno, spomendan svih vjernih mrtvih,  Vatikan je potvrdio 1311. godine.

Španjolska je 1748. godine dobila povlasticu, da njezini svećenici  na Dušni dan mogu služiti tri svete mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu za sve vjerne mrtve, a treću na nakanu Svetog Oca. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. godine proširio na cijelu Katoličku Crkvu.

S. Stjepanka Stanić



Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Prema zadnjoj statistici (31. 12. 2020.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluje 621 sestra, u 85 zajednica, u 12 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: