MEDIJSKI ODJECI OTVARANJA GODINE VJERE

Objavljeno: 12. listopada 2012.

Većina talijanskih i svjetskih javnih glasila opširno izvješćuju o svečanom proglašenju Godine vjere, osvrćući se i na pedesetu obljetnicu početka Drugoga vatikanskog sabora i na ulogu teologa Ratzingera na Koncilu. U tijeku molitvene bakljade 11. listopada na Trgu svetog Petra, Papa Benedikt je rekao da ga to podsjeća na bakljadu, koja je bila organizirana uoči otvorenja Koncila prije pedeset godina i na govor što ga je Ivan XXIII. improvizirao s prozora svoje radne sobe posvetivši ga mjesecu koji je onda sjajio nad kupolom Sv. Petra. Na bakljadi, koju je organizirala zajedno s rimskom biskupijom, mladež Talijanske katoličke akcije, sudjelovalo je četrdesetak tisuća mladih. Njima su se pridružili brojni hodočasnici i sinodski oci, koji su upravo bili završili svoje popodnevno zasjedanje.

Propovijed pape Benedikta, koji je prigodom proglašenja Godine vjere upozorio kako se ne smijemo pomiriti s „raširenom prazninom u suvremenoj pustinji”, naišao je na veliki odjek u medijima koji ističu da će ta njegova poruka ući u povijest nove evangelizacije. Vatikanski dnevnik Osservatore Romano ističe kako se tu radi o hodočašću u pustinju te je potrebno otkriti ono bitno za život. Okvir je to opće Crkve trećeg tisućljeća. Papa Benedikt, obilježavajući pedesetu obljetnicu Drugog vatikanskog sabora, povezao je niti crkvene povijesti i osobnog života i iskustva na tom saboru na kojem je i on bio jedan od glavnih teologa. Osvrćući se na 11. listopada 1962., kada je kao saborski stručnjak sudjelovao u radovima koncila, Papa Ratzinger je na neki način otvorio i vrata Biskupske sinode, koja se ovih dana održava u Vatikanu, primijetivši kako bi to morao biti poticaj nove konkretne evangelizacije. Postoji naime rizik da se ostane na idealima. Stoga je potrebno da se rasprave vode na konkretnim i određenim temeljima, a to su u prvom redu dokumenti Drugog vatikanskog sabora i Katekizma katoličke Crkve. Treba – prema Papinu mišljenju – ponovno otkriti istinski duh sabora i njegove ostavštine. Papa Benedikt XVI. smatra da se u cijeloj Crkvi može oživjeti ta pozitivna napetost i čežnja za ponovnim naviještanjem Krista suvremenom čovjeku. Euharistijsko slavlje prigodom proglašenje godine vjere na Trgu Svetog Petra u nazočnosti oko 400 kardinala i biskupa te carigradskog ekumenskog patrijarha Bartolomeja i vrhovnog poglavara Anglikanske Crkve Rowana Williamsona, bilo je – kako primjećuje ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi – svečano i u isto vrijeme jednostavno, ali radosno. Osjećala se razborita i ponizna razboritost. Došli su do izražaja zrake dobrote i istine. Tko je očekivao da će proglašenje Svete godine biti velika manifestacija s nizom trijumfalnih pothvata – prema mišljenju o. Lombardija – nije dobro shvatio o čemu se radi. Papa ide u posve drugačijem smjeru. Usmjerujući svoj pogled na okupljene vjernike na Trgu Sv. Petra, ponovio je riječi Ivana XXIII: “Idite doma i poljubite djecu. Recite im da ih Papa voli. To je jednostavan poljubac, pun Božje ljubavi. Godina vjere počinje tako.”

Preuzeto: (kta/ika)


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Prema zadnjoj statistici (31. 12. 2020.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluje 621 sestra, u 85 zajednica, u 12 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: