Nedjelj Božanskog milosrđa

Objavljeno: 15. travnja 2012.

Tjedan dana nakon blagdana Uskrsa – slavimo blagdan Božanskog milosrđa, odnosno Nedjelja Božanskog milosrđa. Isus, Kralj milosrđa, objavio je sestri Faustini Kowalskoj (1905-1938) svoju želju da se u Crkvi uspostavi ovaj blagdan. Papa Ivan Pavao II 30. travnja 2000. godine proglasio je nedjelju nakon Uskrsa Nedjeljom božanskog milosrđa. U jednoj od mnogobrojnih objava koje je imala sestra Faustina (proglašena je blaženom 1993., a svetom 2000. godine) Isus joj kaže neka objavljuje svijetu da je neizmijerno milosrđe najveća Božja odlika. I kako Boga vrijeđaju oni koji ne vjeruju da je on milosrđe. U Dnevniku koji je sestra Faustina napisala po Isusovoj želji, Isus joj kaže kako je njegovo Srce prepuno velikog milosrđa prema ljudima, iako to mnogi ne znaju i ne žele cijeniti. “Za njih boravim u svetohraništu. Kao kralj milosrđa želim duše darivati milošću, a one je ipak ne žele primiti… Moje srce napojeno je nezahvalnošću i zaboravljivošću duša koje žive u svijetu. Za sve imaju vremena, ali za doći k meni, zadobiti milosti, nemaju vremena.”

Sestra Faustina se veoma trudila ugoditi Bogu. Prikazivala je razne žrtve (koliko god joj je dopuštalo njezino zdravstveno stanje, a bila je vrlo boležljiva) za obraćenje grešnika i za oslobođenje duša iz čistilišta. Zapisala je u svom Dnevniku da su žrtva i trpljenje bit ljubavi.

Budući da je Krist, kako se sam objavio, Kralj milosrđa, i mi bismo trebali biti ljudi milosrđa, iskazivati milosrđe svakom čovjeku te činiti duhovna i tjelesna djela milosrđa. Sestra Faustina kaže da postoje djela milosrđa koja može činiti svatko, pa i najsiromašniji. Milosrđe možemo iskazivati na razne načine i u svakoj prigodi, ali sestra Faustina navodi tri načina tj. tri mogućnosti iskazivanja milosrđa: Prvo, to su milosrdne riječi – praštanje i utjeha; drugo – molitva; treće – djela milosrđa.

Iako je Dnevnik sestre Faustine prepun misli koje govore o Božjem milosrđu, Isus joj je rekao da je to što je zapisala u svom Dnevniku samo kap u usporedbi s oceanom, te da nema nevolje koja bi se mogla mjeriti s Njegovim milosrđem. Ono ne može biti iscrpljeno jer pri svakom davanju postaje još veće. Isus kaže: “Piši da sam prema grešnicima darežljiviji nego prema pravednicima. Za njih sam došao na zemlju… poradi njih sam prolio Krv. Ne trebaju se bojati približiti mi se. Njima je najpotrebnije moje milosrđe.” Božje je milosrđe neizmjerno, jer je Bog neizmjeran. I zbog te neopisive Božje ljubavi prema ljudima, grešnicima, Isus je želio Crkvu obdariti blagdanom Božanskog milosrđa. Obećao je da će svatko tko će se tog dana ispovjediti i pričestiti, dobiti potpuni oprost od grijeha i kazna za grijehe, te da se kao priprema za taj blagdan moli devetnica, tj. krunica Božanskog milosrđa (koju Isus preporuča svima često moliti), kao i zazive Božanskomu milosrđu.

Jednako tako Isus kaže: „Obećavam da se duša koja bude štovala ovu sliku neće izgubiti. Već na ovome svijetu obećavam joj pobjedu nad neprijateljima, posebno pak u smrtnome času. Ja, Gospodin, štitit ću je kao svoju čast. Zrake na slici označuju krv i vodu koje potekoše iz dubine mojega milosrđa, u času kad je moje umiruće srce na križu bilo kopljem probodeno.“

„Kćeri moja, govori cijelome svijetu o mojem neiscrpnome milosrđu. Ja želim da blagdan božanskoga milosrđa bude utočište svih duša, poglavito svih grješnika. Toga dana izlit će se punina mojega milosrđa. Ja ću izliti čitavo more milosti na duše koje se budu približile tomu izvoru. Tko god se toga dana ispovijedi i pričesti, dobit će potpun oprost od grijeha i kazna za grijehe. Neka se nitko ne boji pristupiti meni, maka njegovi grijesi bili najopakiji. Želim da se Blagdan mojega milosrđa svečano proslavi na prvu nedjelju nakon Uskrsa.“

„Duše koje šire štovanje mojega milosrđa štitit ću cijeloga života kao što majka štiti svoje dijete, a na smrtnome času bit ću im spasitelj, a ne sudac. U tome zadnjem času duša nema druge zaštite osim mojega milosrđa. Sretne li duše koja je već za života bila uronjena u moje milosrđe jer je neće stići pravda!“

„Prije nego dođem kao pravedan sudac, otvorit ću širom vrata svojega milosrđa. Tko pak ne želi proći kroz vrata milosrđa, morat će proći kroz vrata pravde.“

„Duše koje mole krunicu Božanskog milosrđa bit će u svojem životu uključene u moje milosrđe, napose u smrtnome času.“

„Čovječanstvo neće naći mira toliko dugo dok se s posvemašnjim pouzdanjem ne obrati na moje milosrđe. Kaži bolesnome čovječanstvu da se mora uteći mojemu milosrdnomu srcu i ja ću ga obdariti mirom.“


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Prema zadnjoj statistici (31. 12. 2020.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluje 621 sestra, u 85 zajednica, u 12 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: