PISMO VRHOVNOGA POGLAVARA PRIGODOM SVETKOVINE SVETOG VINKA PAULSKOGA 2014.

Objavljeno: 24. rujna 2014.

Rim, 18. srpnja 2014.

Dragi članovi Vinkovske obitelji!

Imajući u vidu svetkovinu svetoga Vinka Paulskoga, u ime vinkovske obitelji i voditelja naših raznih ogranaka pišem vam kako bih vas izvijestio da smo odlučili sljedeću godinu posvetiti »novoj evangelizaciji«. Provodit ćemo to u vinkovskoj obitelji usredotočujući svoju pozornost na tri ključne točke vjernosti u nasljedovanju Isusa Krista, evangelizatora i poslužitelja siromaha:

•potreba osobnoga i zajedničkoga obraćenja

•nužnost izlaska iz nas samih kako bismo čuli vapaj siromaha, poglavito onih koji žive u predgrađima naših gradova i na rubu suvremenoga društva

•potreba evangelizacije i iznalaženja novih oblika prakticiranja pastorala obitelji.

Od 5. do 19. listopada 2014. Papa Franjo će okupiti na Sinodu biskupe radi produbljivanja »Pastoralnih izazova obitelji u kontekstu evangelizacije«. To je važna tema koju je predložio naš Sveti Otac radi dobrobiti Crkve, kako će to pokazati sama Sinoda.

Na početku svoga pontifikata, papa sveti Ivan Pavao II. uputio je poziv na »novu evangelizaciju« kako bismo probudili novi žar i iznalazili nove poticaje za susret s Isusom, produbili svoj odnos s Kristom i rasli u životvornoj vjeri. Taj poziv Ivana Pavla II. dogodio se u doba pojave opće ravnodušnosti među kršćanima, poglavito u zemljama razvijenoga svijeta. Ivan Pavao II. uvidio je da su kršćani postajali sve manje revni u prakticiranju svoje vjere pa je stoga pozvao na obraćenje i novu evangelizaciju. Te su poticaje, s ciljem obnove, preuzela i promicala obojica njegovih nasljednika, papa emeritus Benedikt XVI. i papa Franjo.

Bitni smisao te nove inicijative jest iznova otkriti i ponovno susresti Isusa ljubavlju u našim srcima, produbljujući naš odnos s njime u cilju rasta nas kao učenika. Radi se o osobnomu produbljivanju svoje vjere u Boga Isusa Krista, plod Duha Svetoga. Ta ljubav nas vodi na put predanosti Bogu i privrženosti drugima, poglavito siromasima. Kao istinski angažirani kršćani i kao Isusovi učenici, mi dijelimo Radosnu vijest Božje ljubavi koja se nalazi u Svetom pismu i u sakramentima. Zadaća svakoga krštenog vjernika katolika jest da Isusa otkriva svima.

Radi toga Crkva nas poziva na obraćenje, na nov način susresti Isusa i vjerovati u njega, razmjenjivati Radosnu vijest s drugima. Da bismo doživjeli to iskustvo obraćenja i slijedili novi put za susret s Bogom, moramo ostaviti vlastite udobnosti i slušati Gospodina dok nam govori u dubinama našega srca. Kao članovi Vinkovske obitelji, kako možemo odgovoriti na taj poziv za obraćenjem i novom evangelizacijom? Karizma koju je sveti Vinko razmijenio sa svetom Lujzom de Marillac i koja je nastavljena po blaženomu Frederiku Ozanamu i mnoštvu ostalih u vinkovskoj tradiciji, sastojala se u brizi za siromahe i potrebite. No, to istodobno podrazumijeva također »brigu za duše« kao bitni dio poslanja.

U vinkovskom zvanju, poslanje i ljubav su neodvojivi. Tjelesna i duhovna djela milosrđa i služenje uvijek idu zajedno. Smjernice upućene kćerima kršćanske ljubavi u njihovu služenju siromasima to ističu: »prvenstvena briga jest da im pokažu Boga, da im navijeste evanđelje i učine prisutnim Kraljevstvo« (Konstitucije Kćeri kršćanske ljubavi, 10a). Blaženi Frederik Ozanam naglašavao je da materijalna pomoć nije jedini vid služenja siromasima Društva. On je članovima konferencija naglašavao da prvenstveno duhovnost i njihovo kršćansko svjedočenje ispunjeno nježnošću Božje ljubavi znatno pomažu kršćanima da se vrate vjeri i služi za evangelizaciju brojnih nekršćana. Bitna krepost naše vinkovske duhovnosti jest: razviti i produbiti naš odnos s Isusom i pomoći drugima da susretnu Krista. To je vjera na djelu.

Brojni su izazovi što nas čekaju u našemu svagdanjem životu. Ali upravo je sada povoljan trenutak za naviještanje Radosne vijesti spasenja u Isusu Kristu. Premda živimo u okruženju pretežno ravnodušnom prema vjeri, ljudi još osjećaju žeđ za uzvišenijim vrijednostima. U narodu Božjem postoji glad za Bogom, poglavito kada udahne novi način življenja što se razlikuje od pravila što vladaju društvom. Moglo bi se i nama dogoditi da se prihvaćanjem načina kojim ljudi žive u okruženju vjerske ravnodušnosti naviknemo pridavati malu važnost bitnim pitanjima vjere i smislu života na ovomu svijetu.

Ali jesmo li svjesni činjenice što se događa kada ljudi zaboravljaju Boga? To je vrlo često pokazatelj pravoga duhovnog i materijalnog siromaštva. Sveti je Vinko bio duboko potresen situacijom u kojoj su se nalazili ljudi njegova vremena: oni koji su živjeli u bijedi i nepoučenosti i koji nisu znali ništa o Bogu niti o njegovoj ljubavi. Upravo je stoga Vinko velikom žestinom i uvjerenošću rekao: »Istina je dakle da sam poslan, ne samo ljubiti Boga nego da ga i drugi ljube. Nije mi dostatno što ljubim Boga, ako ga i moj bližnji ne ljubi«. (SV, Konferencija od 30. svibnja 1659., Coste XII., str. 262).

Ako bismo imali pa bilo to i samo malo takve ljubavi, bismo li odvratili svoj pogled i bismo li prekrižili ruke? Nikada! Kršćanska ljubav ne može biti besposlena. Ta nas ljubav potiče da učinimo što nam je moguće radi pribavljanja pomoći i spasenja onima koji trpe. Naš vinkovski poziv je u tomu da rasplamsavamo srca drugih: da činimo to što je Sin Božji osobno činio. On je došao donijeti oganj na svijet, zagrliti ga svojom ljubavlju. Što bismo drugo trebali željeti mi ako to nije izgarati od ljubavi za Krista i dogorjeti od te ljubavi?

Kao članovi Vinkovske obitelji pozvani smo biti posrednici evangelizacije nudeći služenje puno ljubavi. Kršćanska ljubav je glavna vrijednost života i izazov kršćanskoj zajednici jest u tomu da je učini aktivnom u suvremenomu svijetu. Nikada ne smijemo razdvajati ni suprotstavljati unutarnji odnos između vjere i kršćanske ljubavi. Mi smo Isusovi učenici kada širimo ljubav Božju i kada se angažiramo sudjelovati u potpunosti u životu i poslanju Crkve. Mi smo zahvaćeni Kristovom ljubavlju! Prema tome, zahvaćeni snagom te ljubavi posvema smo osposobljeni za konkretnu ljubav prema svomu bližnjemu. Ovdje se možemo prisjetiti gesla Kćeri kršćanske ljubavi čije su riječi preuzete iz Svetoga pisma: »Kristova nas ljubav potiče«  (usp. 2 Kor 5, 14).

Vjera nam omogućuje prepoznati darove što ih je dobri i darežljivi Bog nama povjerio. Ljubav ih čini plodnima. Po vjeri ulazimo u prijateljstvo s Gospodinom. Po kreposti kršćanske ljubavi to prijateljstvo biva njegovano i oživotvoreno. Odnos između vjere i kršćanske ljubavi osnažuje se po toj bliskoj povezanosti među njima. Eto što znači učiniti djelatnim evanđelje u životu ljudi. Enciklika Svjetlo vjere govori o učincima vjere u svijetu rekavši da: »svjetlo vjere stavlja se u konkretnu službu pravednosti, prava i mira« (SV, 2013, 51). Apostolska pobudnica Radost evanđelja govori o službi ljubavi kao temeljnoj sastavnici poslanja Crkve, koja osvjetljuje bit onoga što smo kao Crkva.

Budući da je Crkva po svojoj naravi misionarska, ona je isto tako neizbrisivim načinom povezana s krepošću ljubavi, poglavito dok obilno pruža djelotvornu ljubav svomu bližnjemu. Kada prihvatimo izazov poslanja prožet Isusovom ljubavlju, možemo se poistovjetiti s osobama koje žive u siromaštvu i služiti im. Naša vinkovska srca, dakle, s radošću prihvaćaju poziv Radosti evanđelja da budemo Božji instrumenti za oslobađanje i promidžbu siromaha kako bismo im omogućili ostvarivanje cjelovite promocije u društvu (RE, 2013, 182.). Mi dakle trebamo biti poslušni i pozorni, osluškivati zapomaganja siromaha i spremni pohrliti im u pomoć. To ostvarujemo ostavljajući osobne udobnosti i odlazimo na periferiju i rubove društva susresti osobe što žive u siromaštvu.

Iziđimo iz samih sebe radi žurnog odlaska k siromasima, goreći Božjom ljubavlju. U četvrtom poglavlju pobudnice Radost evanđelja nalazimo brojne ideje koje su u skladu s našom karizmom. Riječi toga poglavlja gotovo kao da opisuju život i djelatnost svetoga Vinka i svete Lujze, te ostalih svetaca i blaženika. Evo primjera iz toga što donosi četvrto poglavlje: siromasi su miljenici Božji; siromasi imaju povlašteno mjesto u Crkvi; siromasi su naši evangelizatori. Ako vam te misli što su navedene u Radosti evanđelja izgledaju bliskima, nema tu ništa začuđujućega!

Nova evangelizacija je inicijativa koja će nam pomoći prepoznati spasonosnu snagu što je posjeduju osobe koje žive u siromaštvu u Kristu i da ih smjestimo u središte Crkve. Mi otkrivamo Krista u siromasima; branimo njihovo pravo; njihovi smo poslužitelji; slušajmo ih; oni nas pozivaju razmatrati Božju otajstvenost koja nam se često objavljuje upravo po njihovim životima.

U kontekstu patnji i tegoba što ih podnose suvremene obitelji, nova evangelizacija može odgovoriti na jednu žurnu potrebu, kako to pokazuje pripremni dokument objavljen u očekivanju treće opće izvanredne skupštine Sinode biskupa. Nauk Crkve o braku treba biti predočen na djelotvoran i razumljiv način da bi dodirnuo srca mnogih i preobrazio njihov život po volji Božjoj očitovanoj u Isusu Kristu. Ostali dokumenti Crkve podsjećaju na pastoralne potrebe obitelji kao bitne dimenzije evangelizacije. To je poziv da obnovimo svoje razumijevanje sakramenta ženidbe i kršćanskoga poziva bračnih parova i da osnažimo obitelj na dobrobit Crkve i društva. Kao članovi vinkovske obitelji trebali bismo sebe upitati što bismo mi mogli učiniti za evangelizaciju obitelji koje poslužujemo i ostalih s kojima ćemo doći u kontakt.

Ovdje mislim na obitelji koje susrećemo u svojim župama, školama, socijalnim službama i u brojnim ostalim službama u kojima surađujemo kao Vinkovska obitelj, u svrhu služenja osobama što žive u siromaštvu. Bez ikakve sumnje obitelj je golemo područje za misiju. Brojnim obiteljima što ih mi sada poslužujemo potrebna je zaštita jer trpe razne turbulencije.  Često im se prijeti, ponekad čak i smrću. Kao Vinkovska obitelj možemo i moramo više poraditi oko uspostave »Lanaca aktivnosti« koji donose zanos pastoralnom radu s obiteljima i prvenstveno onima što žive u siromaštvu.

S cjelokupnom Vinkovskom obitelji molimo da bi Crkva istinski uznastojala usvojiti djelotvorne pastoralne pothvate koji pomažu obiteljima suočiti se s postojećim činjenicama u svjetlu vjere i snagom što proizlazi iz evanđelja. I dok proslavljamo svetkovinu svetoga Vinka Paulskoga, trebamo ovu godinu posvetiti novoj evangelizaciji. Potrebni su nam kreativni odgovori za suočenje s izazovima što ih pred nas stavlja nova evangelizacija, treba nam osobno i zajedničko obraćenje da bismo odgovorili na pastoralne potrebe obitelji, prvenstveno onih osoba što žive na periferiji našega društva.

Vaš brat u svetom Vinku

G. Gregory Gay, C. M.

Vrhovni poglavar


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Tijekom svoje duge povijesti sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Prema zadnjoj statistici (30. 6. 2023.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluju 572 sestre, u 77 zajednica, u 10 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Crna Gora, Bugarska, Italija, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe i iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima svoga vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet koji pruža nove i bolje mogućnosti te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja, Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: