Povijesni razvoj Cvjetnice

Objavljeno: 1. travnja 2012.

Tridentski misal Pija V. (1570.)

Bogoslužje Cvjetnice prema ovom Misalu bilo je na snazi sve do reforme Velikog tjedna Pija XII. godine 1955. Blagoslov (palminih) grana bio je u crkvi. Nakon uobičajenog škropljenja vodom, svećenik u ljubičastom plaštu ili jednostavno u albi sa štolom stao bi pred oltar. Pjevala se antifona Hosana Davidovu Sinu (Mt 21,9), svećenik bi govorio molitvu Deus, quem diligere, a zatim bi se čitao Izl 15,27-16,7 koji govori o Izraelcima što su u pustinji došli do mjesta gdje je bilo sedamdeset palmi. Slijedi gradual, kao i inače, a onda se čita evanđeoski odlomak Mt 21,1-9, koji govori o Kristovu svečanom ulasku u Jeruzalem. Slijedi blagoslov grančica. Svećenik kazuje blagoslovnu molitvu Auge fidem in te sperantium, a onda pjeva predslovlje nakon kojeg se, kao i inače, pjeva Svet. Slijedi šest molitava blagoslova zajedno sa škropljenjem i kađenjem. Zapjeva se antifona Židovska su djeca. Nakon još jedne molitve ophod kreće iz crkve. Dok se izlazi iz crkve, pjevaju se redci iz Mt 21,1-9 i druge antifone. Kad ophod stigne ponovno pred crkvu, svi stanu pred zatvorenim vratima. Pjeva se Slava, čast i hvala ti. Subđakon tada vrhom križa dotakne vrata koja se onda otvore, a nakon toga se slavi misa De Passione. Na njoj se čita Fil 2,5-11 i Muka po Mateju (26,1-27-66). Kada promotrimo ustroj bogoslužja Cvjetnice prema ovom Misalu, očito je, da je blagoslov grančica zapravo missa sicca, što se jasno vidi iz predslovlja i Svet. Sam obred blagoslova grančica trajao je dosta dugo, jer se, računamo li i predslovlje, govorilo čak devet različitih molitava blagoslova.


Cvjetnica nakon reforme Pija XII.

Pio XII. je u velikoj tajnosti 28. ožujka 1948. imenovao komisiju za liturgijsku reformu, koja je trebala pripraviti obnovu vazmenog bdjenja, a onda i cijelog Velikog tjedna.16 Tako je godine 1951. ad experimentum reformirao vazmeno bdjenje, a uskoro je, 16. studenoga 1955., reformirana liturgija cijelog Velikog tjedna, pa tako i Cvjetnica. Prema obnovljenoj liturgiji obred blagoslova grančica na Cvjetnicu bio je puno jednostavniji i više nije bio ustrojen kao missa sicca, nego kao jednostavan i skladan obred blagoslova grana. Blagoslov započinje u crkvi, bez uobičajenog škropljenja puka vodom, a ovaj je put liturgijska boja crvena. Nakon antifone Hosana Davidovu sinu slijedi samo jedna molitva blagoslova grana. Dok se grančice dijele, pjeva se antifona Židovska su djeca te psalam 24. Gospodnja je zemlje i sve na njoj i 47. Narodi svi plješćite rukama. Čita se evanđelje Mt 21,1-9, o Kristovu svečanom ulasku u Jeruzalem. Ophod izlazi iz crkve van. Valja naglasiti kako rubrika preporučuje dulji put i napominje kako se blagoslov grana, ako je zgodno, može obaviti u nekoj drugoj crkvi ili kapelici, pa se onda ophod uputi u crkvu gdje slijedi misa, što je, naravno, puno prikladnije, jer je tada očitiji smisao ophoda koji ide u jednom smjeru i ne vraća se na mjesto odakle je započeo. U ophodu se pjevaju antifone, himan Slava čast i hvala ti i psalam 147 Slavi Jeruzaleme, Gospodina. Kad ophod uđe u crkvu svećenik kazuje završnu molitvu ophoda. Slijedi uobičajena misa Cvjetnice. Međutim, da bi se naglasio dvostruki značaj ovoga bogoslužja, nakon ophoda svećenik i poslužitelji skidaju ruho crvene boje i oblače se u ljubičasto i onda započinje misa De Passione. Rubrike također vele da se ispuštaju pristupne molitve za misu, ako joj je prethodio ophod. S ovom reformom Velikog tjedna u našim se krajevima za ove obrede uvodio hrvatski jezik.


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Danas Družba ima oko 650 sestara u 12 zemalja svijeta: Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci.

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: