Prvi Angelus Pape Franje
Objavljeno: 17. ožujka 2013.
Kako ovih dana svi pričaju o novom Papi, tako smo i mi sestre iz naše kuće delegature krenule na prvi Papin Angelus. Bile smo uzbuđene, očekivale smo puno naroda, ali, ipak, ne onoliko koliko nas je zateklo. Sve okolne ulice bile su prepune policije, zatvorene za parkiranje auta, a narod je jednostavno hrlio na Trg sv. Petra. Kad smo našle parking za auto, krenule smo i mi na Trg. Da bismo ušle, trebalo nam je sat vremena jer su kontrole bile stroge, a naroda mnoštvo. Doista iz svih krajeva svijeta, kao što Pismo opisuje onaj duhovski događaj, a opet svi kao jedno. I točno u podne pojavio se Papa Francesco. Jednostavan, duhovit, pristupačan i svojom jednostavnošću plijeni pozornost.
Najprije oduševljeni usklik mnoštva, dugi pljesak i povici Francesco, Francesco.
I tada nam se Francescko, gradu i svijetu obratio ovim riječima:
Draga braći i sestre!
Nakon prvog susreta u prošlu srijedu, danas ponovno upućujem svoje pozdrave svima! Sretan sm da to mogu učiniti u nedjelju, u dan Gosodnji! Ovo je lijepo i važno za nas kršćane: susresti se u nedjelju, pozdraviti se, razgovarati kao sada ovdje, na trgu. Jedan trg koji, zahvaljujući medijima, ima svjetske dimenzije.
U ovu petu korizmenu nedjelju, Evanđelje nam donosi priču o ženi preljubnici (usp. Iv 8,1-11), koju Isus spašava od smrtne osude. Pogađa nas Isusov stav: ne čujemo riječi prezira, ne čujemo riječi osude, već samo riječi ljubavi, milosrđa, koje su poziv na obraćenje: “Ni ja te ne osuđujem: idi i od sada nemoj više griješiti!” (r. 11). Eh! Braćo i sestre, lice Božje je, lice milosrdnog Oca, koji uvijek ima strpljenja. Jeste li razmišljali o Božjoj strpljivosti, strpljivost koju on ima prema svakome od nas? Ovo je njegovo milosrđe. Uvijek (trajno) ima strpljenja, strpljenja s nama, razumije nas, on nas očekuje, ne umara se praštajući nam ako mu se znamo vratiti skrušena srca. “Veliko je milosrđe Gospodnje”, kaže psalam.
Ovih dana, mogao sam čitati knjigu jednog kardinala – kardinala Kaspera, vrsnog teologa, jednog dobrog teologa – o milosrđu. Učinila mi je puno dobra, ova knjiga, ali nemojte misliti da činim promidžbu knjiga mojih kardinala! Nije tako! Ali učinila mi je jako dobro, jako dobro… Kardinal Kasper govori da osjećati milosrđe, ova riječ mijenja sve. To je najljepše što možemo čuti: mijenja svijet. Malo milosrđa čini svijet toplijim i pravednijim. Potrebno je da dobro razumijemo ovu riječ milosrđe, milosrdni Otac koji ima puno strpljenja. Sjetimo se proroka Izaije, koji tvrdi da ako su naši grijesi kao purpur crveni, ljubav Božja ih može učiniti bijelim kao snijeg. Prilijepo, ovo s milosrđem! Sijećam se, još kao biskup, godine 1992., u Buenos Aires je došao kip Gospe Fatimske i služena je velika misa za bolesne. Ja sam išao ispovijedati tijekom ove mise. I skoro pri karaju mise ustao sam se, jer sam trebao podijeliti sacrament krizme. Došla je do mene jedna starija gospođa, ponizna, jako ponizna, osamdesetih godina. Pogeldao sam je i rekao joj: “Bako (nona) – jer kod nas se starijima kaže nona – želiš li se ispovijediti? Da, rekla mi je. “Ali možda nemate grijeha… Ona mi je rekla: “Svi imamo grijeha…” ”Ali možda vam Gospodin neće oprostiti…” “Gospodin oprašta sve”, rekla mi je: sa sigurnošću. “Ali kako to znate, gospođo? “Kad Gospodin nebi sve oprostio, svjet ne bi postojao”. Osjetio sam potrebu pitati je: “Ali recite mi gospođo, jeste li studirali na Gregoriani?”, jer ovo je mudrost koju daje Duh Sveti: mudrost o Božjem milosrđu koja izvire iz nutrine.
Ne zaboravimo ove riječi. Bog se nikad ne umara praštajući, nikada! “Eh, oče, u čemu je problem? Eh, problem je što se mi umaramo, mi ne želimo, mi se umaramo tražiti oproštenje. On se nikada ne umara praštati, ali mi, ponekad, umaramo se tražiti oproštenje. Ne umarajmo se nikada, ne umarajmo se nikada! On je brižni Otac koji uvijek prašta, koji ima milosrdno srce za sve nas. I mi se naučimo biti milosrdni prema svima. Zazovimo zagovor Gospodnji na Svijet koji je među svoje ruke
A sada svi zajedno izmolimo Anđeo Gospodnji:
Nakon Angelusa
Upućujem srdačan pozdrav svim hodočasnicima. Hvala vam na vašem prihvaćanju i vašim molitvama! Molite za mene, molim vas. Ponovno grlim sve vjernike Rima i proširujem taj zagrljaj na sve vas, na sve vas koji dolazite iz raznih krajeva Italije i svijeta, kao i na one koji su povezani s nama putem sredstava društvenog priopćavanja. Izabrao sam ime zaštitnika Italije, svetoga Franje Asiškog, i to učvršćuje moju duhovnu povezanost s ovom zemljom, iz koje – kao što vam je poznato – moja obitelj vuče korijene. Ali Isus nas je pozvao da postanemo dio nove obitelji: svoje Crkve, u toj Božjoj obitelji, kročeći zajedno na putu Evanđelja. Neka vas Gospodin blagoslovi, neka vas Gospa čuva. Ne zaboravite ovo: Gospodin se nikada ne umara opraštati! Mi smo ti koji se umorimo tražiti oproštenje.
Ugodna nedjelja i dobar ručak svima!
Ako smijem davati neki komentar, jer možda je preuranjen, no meni se čini da iz onog što je Papa Francesco do sada rekao možemo zaključiti troje: molitva, Božansko Milosrđe i siromaštvo. To su, čini mi se tri komponente koje će obilježiti pontifikat jednostavnog i poniznog Pape Francesca.
S talijanskog prevela i priredila: S. Stjepanka Stanić
Za potrebnike našeg vremena
Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb
Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.
Danas Družba ima oko 650 sestara u 12 zemalja svijeta: Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci.
Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.
Ustanove
Milosrdna ljubav osvaja svijet
Djelatnost
U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.
Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.
Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.
Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: