Razmatranje za 32. dan korizme: Sve je dovršeno

Objavljeno: 12. travnja 2014.

RAZMATRANJE ZA TRIDESET I DRUGI DAN KORIZME:

Sve je dovršeno

Čim Isus uze ocat, reče: »Dovršeno je!« I prignuvši glavu, preda duh (Iv 19,30). “Dovršeno je!” Ove riječu rasvjetljuju cijeli misterij Kalvarije. Što je dovršeno? Prije svega Isusov zemaljski život, djelo koje mu je Otac dao da izvrši (usp. Iv 4,34; 5, 36; 17,4). “Budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio” (Iv 13,1). “Do kraja” na grčkom znači telos: riječ koja se vraća, u obliku glagola, u Krisotvu kriku: Tetelestai, “Sve je dovršeno”. Tu je ostvarila najviši dokaz Kristove ljubavi.

Pisma su također dovršena. Ona o Sluzi patniku, o pashalnom janjetu, o nevinom probodenom, o novom hramu koji je Ezekiel vidio, iz čijeg boka izviru rijeke žive vode (usp. Ez 43,1). Ali nije samo ova ili ona točka pisma dovršena; cijeli Stari zavjet je dovršen. Ne analitički već sintetički, u biti. Umirući, Jaganjac otvara knjigu zapečaćenu sa sedam pečata (usp. Otk 5,1s), otkriva krajnji smisao Božjeg nauma. “Evo stranice, koja okrenuta, rasvjetljuje sve, kao što je prikazano na velikom listu Misala, na početku Kanona. Evo ga, plamena i obojana u crveno, velika stranica koja razdvaja dva Zavjeta. Sva vrata se otvaraju zajedno, sva protivljenja će se rasplinuti, sve proturiječnosti se riješavaju!” (P. Clodel, Le poete et la Bible, Gallimard, Paris 198, p. 729). Stranica koja razdvaja dva Zavjeta je ista ona koja ih ujedinjuje; međusobno ih rasvjetljuje. Ništa se ne dokida, sve je dovršeno.

U provedbi stvari, Krist čini prekoračenja, čini jedan kvalitativni skok. To je bio slučaj s posvetom euharistije: običan kruh nije više samo kruh, postao je nešto drugo. Također i Stari savez od Kristove smrti postaje “novi i vječni savez”; pismo je postalo Duh (usp. H. de Lubac, Exégèse médiévale, I, 1, Paris 1959, pp. 318-328).

Stari je zamjenjen novim, zakon milošću, slika stvarnošću, janje Sinom, čovjek Bogom (Melitone di Sardi, Sulla Pasqua, 7 (SCh 23, p. 64).

Padre Reniero Cantalamessa


Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Danas Družba ima oko 650 sestara u 12 zemalja svijeta: Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci.

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: