Sestra Konstantina (Roza) Mesar

Rođena je 26. listopada 1907. u Tugonici, Marija Bistrica, od oca Valentina Stubičana Mesara i majke Marije, rođ. Habazin. Krštena je 27. listopada 1907. u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici, Zagrebačka nadbiskupija. U Družbu je stupila 25. srpnja 1927. godine. Privremene redovničke zavjete položila je 21. studenoga 1929., a doživotne 21. studenoga 1932. godine u Zagrebu. Radila je u Šibeniku, najprije u kuhinji kod svećenika, a potom je istu dužnost vršila i u šibenskoj bolnici. Neko je vrijeme radila u splitskom sirotištu, a zatim je, shrvana bolešću, otišla u Zagreb. Poslije ozdravljenja radila je u bolnici u Vrapču, gdje je ostala sve do svoje mučeničke smrti. U noći 15. svibnja 1945. u 38. godini života partizani su je odveli i zajedno sa s. Geraldom Jakob i s. Liphardom Horvat bacili u Jazovku.

Sve što je zapisano u službenim knjigama o njezinoj mučeničkoj smrti zapisano je u velikoj monografiji u dvije knjige pod naslovom Sestre milosrdnice (L, II.). U prvome svesku piše:

U noći 15. svibnja 1945-godine tri sestre:sestra Geralda Jakob, sestra Konstantina Mesar i sestra Lipharda Horvat, odvedene su u nepoznatom smjeru i nikada se više o njima nije moglo ništa saznati. Prema dojavi jedne “nepoznate” osobe, a donijele su tu vijest i naše novine 1990. godine, one su završile svoj život ujazovki…

Kronika Sestara milosrdnica za sestru Konstantinu piše:

Tri godine brine se o kuhinji za svećenike i svećenički podmladak Šibenske biskupije. Druge dvije godine djelovanja u Splitu u ženskom sirotištu došla je u Zagreb na liječenje. Bacala je krv…Bolestje napredovala. Primila je već i posljednju pomast. Vruća želja za životom i radom i još žarča devetnica Majci Božjoj Pompejskoj povrati joj zdravlje ipodade novu snagu.

15.X. 1940.zatečeje na novom polju rada. Požarište mu je bilo Vrapče. Voljela je ona bijedne i nevoljne bolesnike. Brinula se za njih brižljivošću dobre majke. Sama čista, uredna, točna, drži i odjeljenje u najljepšem redu. Sa sestrom prvakinjom lijepo se slaže, u svemu je sluša i pomaže. Sve poštuje, osobito starije sestre. Drži red i obavlja savjesno zajedničke molitve.

Prema izjavama nekoliko starijih osoba, više je časnih sestara u tim svibanjskim i lipanjskim danima 1945.

završilo ujazovki. Među njima i tri sestre izVrapča.To su bile sestre Konstantina Mesar, Geralda Jakob i Lipharda Horvat. Ozna je pokucala na njihova vrata i odvela ih.

Zašto su časne sestre završile u Jazovki?

Kažu da su, dok je bila NDH, partizani imali povjerenja u časne. Kad bi došao koji ranjenik, časne bi vidjele da nije hrvatski vojnik, ali ne bi negodovale i pravile probleme, nego bi mu povile rane i liječile ga. Kad bi neznani ranjenik prizdravio, noću bi došli drugovi -njegova subraća, i odveli ga na tzv. slobodu, u šumu. Časne to nisu prijavljivale, hrvatska vlast o tome nije vodila brigu. Tko će voditi brigu o nekoliko ranjenika?!

Došla je nova vlast, došli su komunisti, partizani, i što se dogodilo?! Časne su ponekad kojeg ranjenog domobrana ili ustašu sklonile, previle mu rane i liječile ga. Netko je to prijavio, jer su drugovi od svih zahtijevali da uhode. Došla je Ozna i odvela i ranjenike i sestre u Jazovku. Navodno su se sestre pravdale kako su to činile i partizanima. Jedna stara gospoda Marija Movrić posvjedočila je da je drug kapetan tada odgovorio sestri: “To što ste partizane liječile i skrivale hvala vam, a to što skrivate i liječite ustaše, za to ćete zajedno ići u Jazovku!”

 

Izvori i literatura:

Izvješće iz Kronike sestara milosrdnica. Sestre milosrdnice, /.Zagreb, 1996.,str. 236.

Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Tijekom svoje duge povijesti sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Prema zadnjoj statistici (30. 6. 2023.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluju 572 sestre, u 77 zajednica, u 10 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Crna Gora, Bugarska, Italija, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe i iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima svoga vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet koji pruža nove i bolje mogućnosti te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja, Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: