Sestra Konstantina (Roza) Mesar

Rođena je 26. listopada 1907. u Tugonici, Marija Bistrica, od oca Valentina Stubičana Mesara i majke Marije, rođ. Habazin. Krštena je 27. listopada 1907. u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici, Zagrebačka nadbiskupija. U Družbu je stupila 25. srpnja 1927. godine. Privremene redovničke zavjete položila je 21. studenoga 1929., a doživotne 21. studenoga 1932. godine u Zagrebu. Radila je u Šibeniku, najprije u kuhinji kod svećenika, a potom je istu dužnost vršila i u šibenskoj bolnici. Neko je vrijeme radila u splitskom sirotištu, a zatim je, shrvana bolešću, otišla u Zagreb. Poslije ozdravljenja radila je u bolnici u Vrapču, gdje je ostala sve do svoje mučeničke smrti. U noći 15. svibnja 1945. u 38. godini života partizani su je odveli i zajedno sa s. Geraldom Jakob i s. Liphardom Horvat bacili u Jazovku.

Sve što je zapisano u službenim knjigama o njezinoj mučeničkoj smrti zapisano je u velikoj monografiji u dvije knjige pod naslovom Sestre milosrdnice (L, II.). U prvome svesku piše:

U noći 15. svibnja 1945-godine tri sestre:sestra Geralda Jakob, sestra Konstantina Mesar i sestra Lipharda Horvat, odvedene su u nepoznatom smjeru i nikada se više o njima nije moglo ništa saznati. Prema dojavi jedne “nepoznate” osobe, a donijele su tu vijest i naše novine 1990. godine, one su završile svoj život ujazovki…

Kronika Sestara milosrdnica za sestru Konstantinu piše:

Tri godine brine se o kuhinji za svećenike i svećenički podmladak Šibenske biskupije. Druge dvije godine djelovanja u Splitu u ženskom sirotištu došla je u Zagreb na liječenje. Bacala je krv…Bolestje napredovala. Primila je već i posljednju pomast. Vruća želja za životom i radom i još žarča devetnica Majci Božjoj Pompejskoj povrati joj zdravlje ipodade novu snagu.

15.X. 1940.zatečeje na novom polju rada. Požarište mu je bilo Vrapče. Voljela je ona bijedne i nevoljne bolesnike. Brinula se za njih brižljivošću dobre majke. Sama čista, uredna, točna, drži i odjeljenje u najljepšem redu. Sa sestrom prvakinjom lijepo se slaže, u svemu je sluša i pomaže. Sve poštuje, osobito starije sestre. Drži red i obavlja savjesno zajedničke molitve.

Prema izjavama nekoliko starijih osoba, više je časnih sestara u tim svibanjskim i lipanjskim danima 1945.

završilo ujazovki. Među njima i tri sestre izVrapča.To su bile sestre Konstantina Mesar, Geralda Jakob i Lipharda Horvat. Ozna je pokucala na njihova vrata i odvela ih.

Zašto su časne sestre završile u Jazovki?

Kažu da su, dok je bila NDH, partizani imali povjerenja u časne. Kad bi došao koji ranjenik, časne bi vidjele da nije hrvatski vojnik, ali ne bi negodovale i pravile probleme, nego bi mu povile rane i liječile ga. Kad bi neznani ranjenik prizdravio, noću bi došli drugovi -njegova subraća, i odveli ga na tzv. slobodu, u šumu. Časne to nisu prijavljivale, hrvatska vlast o tome nije vodila brigu. Tko će voditi brigu o nekoliko ranjenika?!

Došla je nova vlast, došli su komunisti, partizani, i što se dogodilo?! Časne su ponekad kojeg ranjenog domobrana ili ustašu sklonile, previle mu rane i liječile ga. Netko je to prijavio, jer su drugovi od svih zahtijevali da uhode. Došla je Ozna i odvela i ranjenike i sestre u Jazovku. Navodno su se sestre pravdale kako su to činile i partizanima. Jedna stara gospoda Marija Movrić posvjedočila je da je drug kapetan tada odgovorio sestri: “To što ste partizane liječile i skrivale hvala vam, a to što skrivate i liječite ustaše, za to ćete zajedno ići u Jazovku!”

 

Izvori i literatura:

Izvješće iz Kronike sestara milosrdnica. Sestre milosrdnice, /.Zagreb, 1996.,str. 236.

Za potrebnike našeg vremena

Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih.

Prema zadnjoj statistici (30. 6. 2023.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluju 572 sestre, u 77 zajednica, u 10 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Crna Gora, Bugarska, Italija, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

Ma gdje bile, sestre se danomice trude sačuvati izvorni duh Družbe, te iz ljubavi prema Bogu otvarati svoje srce potrebnicima našeg vremena.

Pročitaj više

Ustanove

Milosrdna ljubav osvaja svijet

Djelatnost

U skladu s poslanjem Družbe ‒ širiti milosrdnu ljubav, sestre nastoje služiti svim potrebnicima a posebice siromasima. Zato su u izazovima vremena maštovite u ljubavi te prema svojim mogućnostima nastoje biti osjetljive ne samo na stare već i na nove oblike siromaštva.

Djelotvornom snagom ljubavi, praštanja i pomirenja sestre nastoje izgraditi u pravdi svijet, koji pruža nove i bolje mogućnosti, te se trude uvijek i u svim prilikama promicati dostojanstvo ljudske osobe.

Da bi bolje i potpunije postigla svrhu apostolata i apostolskog poslanja Družba je osnivala vlastite ustanove njegujući u njima duh utemeljiteljâ.

Na području Hrvatske djeluju ove ustanove: