Rođena je 17. kolovoza 1888. u mjestu Makoše, u općini Dubrovnik, od oca Vide i majke Ruže, rod. Kristović. Godine 1912. stupila je u samostan, a 1914. položila je prve zavjete. Radila je kao bolničarka u Mostaru i u Rijeci. Godine 1945. zatočena je u Rajhenburgu u Sloveniji. Puštena je na slobodu 1950., no samo dva mjeseca kasnije umrla je od posljedica mučenja u zatvoru.
Rođena je 22. prosinca 1886. u Koprivnici. U Družbu je stupila 1925. godine. Prva joj je služba bila u dječjem vrtiću. Poslije je premještena u Jelsu, gdje je također bila učiteljica u vrtiću. Mjesni partizani s otoka Hvara strijeljali su je 22. siječnja 1944. godine.
Rođena je 27. lipnja 1889. u Vučiniću, od oca Ivana i majke Marije, rod. Kučević. Godine 1912. stupila je u samostan. Poslije položenih zavjeta otputovala je u Bugarsku i radila u Sofiji u domu za nezbrinutu djecu. Zatim ju je Družba poslala u Beč, gdje je završila učiteljsku školu. Bila je vrlo cijenjena i poduzetna redovnica. Na kraju je radila u bolnici u Vinogradskoj ulici, na dječjem odjelu. Ozna ju je osudila na smrt strijeljanjem zbog “služenja neprijatelju”. Strijeljana je 30. lipnja 1945. i bačena u Jazovku.
Rođena je u Varaždinu 6. ožujka 1902. godine. Bila je stručna švelja i radila je u bolnici za duševne bolesnike u Vrapcu. U noći 15. svibnja 1945. došla je brojna straža s naredbom vlasti da ustane i pođe s njima. Nije joj pomoglo opiranje. Završila je svoj život u Jazovki, zajedno s ostalim časnim sestrama.
Rođena je 26. listopada 1907. u Tugonici pokraj Marije Bistrice. U samostan je stupila kad joj je bilo dvadeset godina. Družba ju je poslala u Šibensku biskupiju, gdje je radila u kuhinji kod svećenika, a poslije je istu dužnost obavljala u šibenskoj bolnici. Neko je vrijeme radila u splitskom sirotištu, a zatim je, shrvana bolešću, otišla u Zagreb. Poslije ozdravljenja radila je u bolnici u Vrapcu, gdje je ostala sve do svoje mučeničke smrti. U svibnju 1945. partizani su nju i još dvije časne sestre odveli i bacili u Jazovku.
Rođena je 17. srpnja 1906. u Donjarima, kod Koprivnice. Kao 19-godišnjakinja stupila je u samostan. Godine 1927. svetim se zavjetima potpuno predala Bogu. Poslije zavjetovanja poslali su je u Gradsku ubožnicu kao bolničarku. Radila je i u Vrapcu, na teškoj dužnosti, s umobolnim pacijentima. Dana 15. svibnja 1945. došli su iz Ozne i odveli sestre Geraldu Jakob, Konstantinu Mesar i Liphardu Horvat u Jazovku.
Sestra Cecilija (Pava) rođena je 22. listopada 1952. godine u Dubravama kod Novog Šehera. Prepoznavši u srcu Isusov poziv, stupila je u Družbu sestara milosrdnica 1970. godine. Doživotne je zavjete položila 1978. godine.
Po završetku potrebnog školovanja djelovala je kao katehistica najprije u Livnu, a zatim od 1980. godine u Presnačama kod Banja Luke, gdje je ostala do svoje smrti 1995. godine kada je podnijela mučeničku smrt.
Jednostavna i hrabra, ostala je s narodom u Presnačama gdje je, od srpskog agresora, zajedno sa župnikom Filipom Lukendom ubijena i zapaljena dana 12. svibnja 1995. godine. Dijelila je sudbinu svoga naroda, živjela je sa svojim narodom i za svoj narod. Ostala je s njime u dobru i u zlu do kraja života.
Rođena je 18. studenoga 1908. u Krašiću, u brojnoj katoličkoj obitelji, od oca Roka i majke Marije. Osim s. Žarke, iz ove ugledne katoličke obitelji potekla su još dva redovnička zvanja – s. Hildeberta i s. Felicitas. Godine 1931. sestra Žarka stupila je u Družbu sestara milosrdnica u Zagrebu.
Partizanski sud osudio ju je na kaznu smrti vješanjem, a nakon uložene žalbe viši ju je sud “pomilovao” i kaznu preinačio u kaznu smrti strijeljanjem. Strijeljana je u Gospiću 16. svibnja 1946. godine.
Sestra Slava (Marica) Vedrina rođena je 24. rujna 1910. u Podgorju kod Marije Bistrice. U Družbu sestara milosrdnica ušla je 1927. godine, a doživotne zavjete položila je 1932. Put sestre Slave nerazdvojivo je vezan uz odgoj djece i mladeži te posebice uz služenje najsiromašnijima. Od svojih prvih dana života u samostanu pomagala je i djelovala […]
Sestra Leopoldina (Marija) Čović rođena je u Subotici 18. svibnja 1901. godine kao šesto od šesnaestero djece. Pokornički duh i pobožnost prema Presvetom Srcu Isusovu počeli su se u njoj buditi već u dvanaestoj godini, kada je osluškujući unutarnji poticaj srca, često postila u čast Srcu Isusovu. Ona je, kako sama kaže, jednostavno znala da […]
Sestra Hironida (Franciska) Černigoj rodila se u Sv. Tomažu u Sloveniji 30. studenoga 1877. godine. Nakon završetka osnovne škole, već kao četrnaestogodišnja djevojčica, brinula se za jednu bolesnicu, nakon čije je smrti odlučila poći u samostan. Stupila je u Družbu sestara milosrdnica 1901. godine. Vrijeme novicijata provela je u Zagrebu, zavjete je položila 1904. godine. […]
Sestra Bernardina (Franjka) Horvat rođena je 29. listopada 1899. u Zenici. U Družbu sestara milosrdnica stupila je 1918. godine, a doživotne redovničke zavjete položila je 1924. godine. Njezino školovanje, priprava za nastavničko zvanje, vezano je uz nekoliko gradova – Zagreb, Milano i Paviju, gdje je, pokazavši izuzetnu nadarenost, studirala hrvatski i talijanski jezik i filozofiju. […]
Sv. Vinko Paulski